Međunarodni dan bioraznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježavaju se 22. svibnja.
Ujedinjeni narodi su 1993. godine proglasili Međunarodni dan bioraznolikosti kako bi ukazali na veliku ulogu koju bioraznolikost ima u održivom razvoju, a kao spomen na Konvenciju o bioraznolikosti usvojenu 22. svibnja 1992. godine.
Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježava se od 2003. godine Odlukom Hrvatskog sabora.
Ove se godine Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava pod sloganom Djelovanje na lokalnoj razini za globalni utjecaj.
Ovogodišnje obilježavanje stavlja izravan naglasak na konkretne mehanizme zaštite prirode na terenu. Time se jasno poručuje kako očuvanje globalne stabilnosti biosfere izravno ovisi o uspjehu lokalnih ekoloških akcija, upravljanju zaštićenim područjima i aktivnom angažmanu pojedinaca i zajednice.
Dok pojam bioraznolikost opisuje sveukupno bogatstvo vrsta, gena i ekosustava, zaštita prirode predstavlja skup aktivnih mjera, zakona i terenskih aktivnosti kojima to bogatstvo održavamo u povoljnom statusu. Prema podacima Ujedinjenih naroda, čak milijun vrsta u svijetu suočeno je s izumiranjem. Upravo zbog toga, sustav zaštite prirode u Republici Hrvatskoj imaju ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti prirodnih resursa o kojima ovisi i ljudsko društvo.
Hrvatska se s gotovo 40.000 zabilježenih vrsta ubraja u sam vrh europske biološke raznolikosti. Ta se vrijednost na terenu štiti kroz mrežu nacionalnih parkova, parkova prirode, županijskih, gradskih i općinski javnih ustanova te kroz europsku ekološku mrežu Natura 2000.
U skladu s ovogodišnjim motom, zaštita prirode provodi se kroz konkretne lokalne projekte:
- Učinkovito upravljanje i monitoring: Javne ustanove svakodnevno provode praćenje stanja ugroženih i strogo zaštićenih vrsta te kartiranje staništa.
- Obnova degradiranih staništa: Provode se aktivne mjere revitalizacije močvarnih područja, revitalizacije travnjaka te uklanjanja invazivnih stranih vrsta koje ugrožavaju zavičajnu floru i faunu.
- Uključivanje zajednice: Kroz koncepte građanske znanosti (citizen science) – poput akcija bilježenja vrsta u prirodi – građani se izravno uključuju u prikupljanje važnih podataka za znanstvenu i stručnu zajednicu.
Stručne aktivnosti i strategije u Republici Hrvatskoj usmjerene su prema ostvarivanju ciljeva Kunming-Montrealskog globalnog okvira za bioraznolikost (KMGBF). Glavni prioritet u idućem razdoblju ostaje osiguravanje stroge i učinkovite zaštite za 30 % kopnenih i 30 % morskih područja do 2030. godine, kao i obnova barem jedne trećine narušenih ekosustava.
Zaštita prirode više nije samo briga državnih institucija. Ona je postala zajednička odgovornost lokalnih samouprava, tvrtki, udruga i svakog pojedinca koji svojim svakodnevnim odlukama utječe na okoliš.