Bilogora i Kalničko gorje (HR1000008)
- Prevladavajuća staništa na ovom brdskom području su prostrane šume hrasta i graba te šume bukve. Podnožje je prekriveno livadama, uključujući i vlažne livade u dolinama potoka, obradivim površinama i intenzivno obrađivanim poljoprivrednim zemljištima. Ovo područje je vrlo važno jer je uz POP Papuk jedino područje u Hrvatskoj gdje gnijezdi patuljasti orao (Hieraaetus pennatus). Na ovom području nalazimo i značajan dio populacije crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius), crne žune (Dryocopus martius), bjelovrate muharice (Ficedula albicollis) i male muharice (Ficedula parva).
Ribnjaci Grudnjak i Našice (HR1000011)
- Područje se sastoji od dva velika kompleksa šaranskih ribnjaka s dobro razvijenom emergentnom i plutajućom vegetacijom. Vlažne šume hrasta lužnjaka (Quercus robur) protežu se sve od Čađavačkog luga pa do Koške. Vrlo je važno gnjezdilište ptica vodarica, ali i ptice na migraciji koriste ove komplekse kao mjesto za odmor i hranjenje. Budući da se ribnjaci većinom ne smrzavaju tijekom hladnog vremena mnoge vrste ptica ovdje i prezimljavaju. Ovo područje je izuzetno važno gnjezdilište za bjelobradu čigru (Chlidonias hybrida), čaplju dangubu (Ardea purpurea), gaka (Nycticorax nycticorax), bukavca (Botaurus stellaris) i veliku bijelu čaplju (Ardea alba). U aluvijalnim šumama hrasta koje okružuju ribnjake gnijezdi orao štekavac (Haliaeetus albicilla), crna roda (Ciconia nigra) i crna lunja (Milvus migrans).
Taložnice Virovitičke šećerane (HR1000012)
- Industrijske lagune bivše rafinerije šećera koristile su se između kasnog ljeta i zime. U proljeće i rano ljeto ove lagune su vrlo produktivne sa visokom biomasom planktona i kukaca te predstavljaju povoljno stanište za vlastelicu (Himantopus himantopus), ali i brojne druge vrste ptica. Na ovom području gnijezdi najznačajnija populacija vlastelice (22% nacionalne populacije) u kontinentalnoj Hrvatskoj. Taložnice su također i vrlo važno zimovalište brojnih vrsta pataka.
Gornji tok Drave (HR1000014)
- Područje obuhvaća gornji dio toka rijeke Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja). Ovo je jedino ekstenzivno područje u Hrvatskoj sa dobro razvijenim šljunčanim obalama, sprudovima i otocima. Riječni sustav obuhvaća mnoge manje pritoke, mrtvaje, bare i šljunčare. Područje također obuhvaća šumu hrasta lužnjaka Repaš, riječne šume vrba i topola i poljoprivredna zemljišta. POP Gornji tok Drave dio je Regionalnog parka Mura-Drava i Prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između pet država. Najvažnije je mjesto u kontinentalnom dijelu Hrvatske za gniježđenje male čigre (Sternula albifrons) i crvenokljune čigre (Sterna hirundo). Obje vrste uveliko ovise o staništima šljunčanih riječnih obala i otoka pa tako u nekim godinama gniježđenje uopće nije zabilježeno. Područje sadrži i 33% nacionalne gnijezdeće populacije modrovoljke (Luscinia svecica) koja u Hrvatskoj gnijezdi samo na području Drave i Dunava, zatim 52% nacionalne gnijezdeće populacije male prutke (Actitis hypoleucos) visoko povezane sa staništima riječnih šljunčanih obala i otoka. Bregunica (Riparia riparia) gnijezdi u neuređenim pjeskovitim riječnim obalama.
Srednji tok Drave (HR1000015)
- Područje obuhvaća srednji dio toka rijeke Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca). Na području nalazimo dobro razvijena riječna staništa s pješčanim obalama, sprudovima i otocima, vertikalne, erodirane i gole riječne obale te mrtvaje i bare. Oko rijeke nalaze se poplavne šume i oranice sa raštrkanim pašnjacima. Dio je Regionalnog parka Mura-Drava i Prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između pet država. Područje je značajno za modrovoljku (Luscinia svecica), malu prutku (Actitis hypoleucos) te bregunice (Riparia riparia).
