Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače, na dan kada je 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o zaštiti močvarnih područja od međunarodnog značaja. Ramsarska konvencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na opće očuvanje vlažnih staništa na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju vlažnih staništa. Do sada joj je pristupilo 172 zemlje, koje su čak 2435 područja proglasile vlažnim područjima od međunarodnog značaja i koja ukupno zauzimaju površinu od 254 685 425 hektara.
Hrvatska je potpisnica Ramsarske konvencije od 1991. godine, a na Ramsarskom popisu od međunarodne važnosti su parkovi prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, te ribnjaci Crna Mlaka u Jastrebarskom i Delta Neretve.
Svjetski dan vlažnih staništa ove godine se obilježava pod motom Vrijeme je za obnovu vlažnih staništa. Tema je odabrana kako bi se podigla svijest javnosti o važnosti očuvanja, održivog korištenja i restauracije vlažnih staništa za zdravlje ljudi i opstanak cijelog planeta.
Vlažna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti i posebno su značajna zbog bogatstva i raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, ali su i najugroženiji ekološki sustavi – zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjernog iskorištavanja njihovih bogatstava. Porazna činjenica da je više od 60 % močvarnih staništa u svijetu već uništeno, poziva na drugačiji odnos prema preostalim vlažnim staništima, njihovom očuvanju, vrednovanju i obnovi.