Svake godine 24. kolovoza obilježava se Međunarodni dan bijele rode s ciljem podizanja svijesti javnosti o važnosti očuvanja ove ugrožene vrste i njezinih staništa. Bijela roda u hrvatskoj tradiciji i kulturi prisutna je stoljećima, a kao ptica koja se gnijezdi u neposrednoj blizini ljudi postala je prepoznatljiv simbol skladnog suživota čovjeka i prirode.
Prepoznatljiva močvarna ptica, bijela roda (Ciconia ciconia), odlikuje se bijelim tijelom i crnim vršnim perjem na krilima. Visoka je 100 – 110 cm, raspona krila 195 – 210 cm i mase 2,3 – 4,5 kg. Zahvaljujući dugim crvenim nogama i kljunu uspješno se kreće i hrani na vlažnim staništima poput močvara, livada i travnjaka, gdje lovi vodozemce, gmazove, ribe, kukce i druge sitne životinje.
Na područje Republike Hrvatske bijele rode pristižu u proljeće te se ovdje zadržavaju do kraja ljeta, nakon čega započinje njihova selidba prema Africi. Tijekom migracije okupljaju se u velika jata, a u proljetnom razdoblju najintenzivnije sele od kraja veljače do početka travnja. Jesenska migracija odvija se od sredine kolovoza do sredine listopada. Procjenjuje se da se u Europi gnijezdi između 180.000 i 220.000 parova, najviše u Poljskoj i Ukrajini.
Prema Zakonu o zaštiti prirode bijela roda spada u strogo zaštićene vrste. To znači da je zabranjeno svako namjerno hvatanje i usmrćivanje jedinki, uznemiravanje tijekom razmnožavanja i migracije, kao i uništavanje gnijezda, jaja ili mladih ptica. Zabranjeno je i narušavanje staništa koja su važna za razmnožavanje i odmor bijele rode. Osim nacionalnim zakonodavstvom, bijela roda zaštićena je i međunarodnim sporazumima – Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) te Bonskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja).
Od 2017. godine u sklopu Posjetiteljskog centra Dravska priča djeluje i Oporavilište za bijele rode. U njemu se zbrinjavaju ozlijeđene i trajno onesposobljene ptice, a posjetitelji imaju priliku upoznati se s njihovim načinom života i izazovima s kojima se susreću u prirodi. Trenutno je u oporavilištu smještena 21 roda.
Na području Virovitičko-podravske županije Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije sustavno provodi monitoring bijele rode od 2014. godine. Ove godine zabilježeno je 186 mladih ptića bijele rode. Posebno nas veseli što su ove godine bijele rode za gniježđenje odabrale i perivoj Posjetiteljskog centra Dravska priča, gdje su zabilježena dva aktivna gnijezda – jedno na boru, a drugo na suvenirnici. Njihova prisutnost u samom srcu našeg perivoja potvrđuje da je riječ o očuvanom i sigurnom staništu koje pruža odgovarajuće uvjete za podizanje mladih. Takvi primjeri ne predstavljaju samo biološku vrijednost, već i simbol suživota čovjeka i prirode, što je jedan od glavnih ciljeva rada naše ustanove.
Budućnost bijele rode neraskidivo je vezana uz očuvanje staništa i skladan suživot s čovjekom. Kroz održivo gospodarenje, aktivne mjere očuvanja i razumijevanje vrijednosti ekosustava možemo osigurati dugoročni opstanak ove vrste i zadržati njezinu prisutnost u našem prostoru.