Crna žuna (Dryocopus martius) u Hrvatskoj obitava u svim tipovima starih šuma, a njezina pojavnost ovisi o veličini i starosti šume. Kako bi se prehranila treba stara raspadajuća stabla i panjeve, dok se gnijezdi i odmara na visokom drveću. Hrani se uglavnom mravima (ličinke, kukuljice i odrasle jedinke) te šumskim kornjašima. Crna žuna jedna je od ključnih vrsta u europskim šumama jer je jedina vrsta ptice koja radi velike rupe za gniježđenje koje sekundarno mogu koristiti druge dupljašice. Razdoblje gniježđenja traje od travnja do srpnja, duplju izdubi u visokom stablu, na visini od 4 do 25 metara te u nju polaže 4 do 6 jaja na kojima leži 12-14 dana. Pod stalnim je pritiskom i potencijalno ugrožena vrsta zbog intenziviranja šumske prakse (koja rezultira gubitkom starog drveća, kraćim razdobljima obnove šuma, uklanjanjem mrtvih stabala i smanjenjem broja vrsta drveća. Kako bi se kontrolirao pritisak na crnu žunu potrebno je neovisno pratiti učinke šumarstva te provoditi monitoring da bi se pratile promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti crne žune. Monitoring se provodi na kvadrantima veličine 10×10 km, a unutar svakog kvadranta odabiru se tri točke, minimalno udaljene 1 km zračne linije. Dolaskom na točku pušta se zvukovni vab u trajanju od 5 minuta te se bilježi pojavnost crne žune. Na svaku točku se izlazi najmanje dva puta, s minimalnim razmakom od 14 dana, a ukoliko su rezultati prvog i drugog izlaska različiti, izlazi se i treći put kako bi se utvrdilo stanje.
Djelatnici Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije već dugi niz godina provode monitoring crne žune na području naše županije. Ukupno je odabrano 14 kvadranata, a to su: Pitomača, Špišić Bukovica, Medinci, Vaška, Jasenaš, Pepelana, Brezovljani, Crnac, Bukvik, Nova Bukovica, Breštanovci, Zokov Gaj, Ivanbrijeg i Okrugljača. Od navedenih kvadranata, crna žuna nije zabilježena na samo četiri kvadranta. Također treba uzeti u obzir da je na pojedinim dijelovima bila u tijeku šumska sječa te da radovi mogu utjecati na prisutnost ove vrste.
Kockavica je trajna zeljasta biljka iz porodice ljiljana (Liliaceae). Strogo je zaštićena biljka i ne smije se brati. Osjetljiva je vrsta jer je ljudi ubiru zbog ukrasnih cvjetova, ali i zbog gubitka staništa koje se pretvara u obradive površine. Kockavica počinje cvjetati tek nakon pet do osam godina, te može doživjeti starost od čak 30 godina. Otrovna je, pogotovo za sisavce. Stanište kockavice uglavnom predstavljaju vlažne livade, ali može rasti i u svijetlim, otvorenim i vlažnim šikarama i šumama. Glavni cilj monitoringa je pratiti promjene u veličini populacije i području rasprostranjenosti kockavice. Podaci prikupljeni monitoringom koriste se za ocjenu stanja očuvanosti ove vrste kao i staništa na kojima obitava. Na području naše županije postoji šest trajnih ploha koje djelatnici Javne ustanove VPŽ obilaze te utvrđuju gustoću, učestalost i pokrovnost ove biljke.