Međunarodni dan bijele rode obilježava se 24. kolovoza, a roda je jedan od simbola očuvanosti prirodnih staništa
Međunarodni dan bijele rode obilježava se 24. kolovoza, a roda je jedan od simbola očuvanosti prirodnih staništa. Bijela roda je najpoznatija i najpopularnija ptičja vrsta u Hrvatskoj jer najveći dio svog života provodi u blizini ljudi, praveći gnijezda na krovovima kuća i gospodarskih objekata, na električnim stupovima i drveću, a hrani se na poljoprivrednim površinama i vlažnim livadama. U Hrvatsku dolazi u proljeće i ostaje do kraja ljeta, kada počinje selidba prema Africi. Roda je ugrožena vrsta, a njezin opstanak ovisi o našem trudu u očuvanju prirodnih staništa i tradicijskih krajolika.
Bijela roda (Ciconia ciconia) je velika ptica močvarica dugih crvenih nogu i dugog crvenog kljuna. Visine 100-110 cm, promjera krila 195-210 cm, mase 2,3 – 4,5 kg. Prepoznatljivog je izgleda – glava, vrat i tijelo su bijele boje, dok je vršno perje na krilima crne boje. Glasaju se vrlo rijetko, ali vrlo prepoznatljivo – „klepetanjem“ kljunom tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu ili pokazujući zadovoljstvo dobrim obrokom. Mužjaci i ženke izgledaju jednako (mužjaci su nešto krupniji), a mlade ptice imaju sive kljunove i crvenkasto- smeđe noge.
U Europi se gnijezdi između 180.000 i 220.000 parova bijelih roda, najviše u Poljskoj i Ukrajini. U Hrvatskoj je brojnost procijenjena na oko 1.300 parova, a na području Virovitičko-podravske županije zabilježeno je 76 gnijezda bijele rode. Na području naše Županije monitoring bijele rode obavlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije od 2014. godine, a monitoringom ove godine je utvrđeno 119 mladih roda.
Bijele rode najviše su ugrožene promjenama staništa zbog intenziviranja poljoprivredne proizvodnje, melioracijama vlažnih staništa, prenamjenom pašnjaka, regulacijom vodotoka, intenzivnim korištenjem pesticida te s time povezanim zagađivanjem površinskih voda, koji imaju posredan utjecaj jer djeluju na količinu i kvalitetu hrane za rode, a posljedično i na uspjeh gniježđenja.
Mnoge rode stradavaju i zbog dodira sa električnim vodovima, u prometu, ali i tokom vremenskih nepogoda (olujno nevrijeme). Iz tih razloga, u jesen 2017. godine Javna ustanova je u suradnji sa Virovitičko-podravskom županijom, Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Centrom za zbrinjavanje divljih životinja AWAP, izgradila Oporavilište za rode u perivoju Informativno edukativnog centra Dravska priča u Noskovcima, veličine 300 m² u kojem trenutno boravi 15 roda.
Kako je sada vrijeme seobe bijele rode u toplije krajeve, jutros je u perivoju Informativno edukativnog centra Dravska priča , zabilježeno okupljanje roda koje se spremaju na seobu (više od 20 jedinki), te njihovo „pozdravljanje“ sa ozlijeđenim rodama koje borave u Oporavilištu.