Moto pod kojim se ove godine obilježava 22. svibanj je Naša bioraznolikost, naša hrana, naše zdravlje.
Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibnja Međunarodnim danom biološke raznolikosti kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Republika Hrvatska se kao jedna od potpisnica Konvencije o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda (Rio de Janeiro, 1992.), pridružila svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je donošenjem Zakona o zaštiti prirode odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i kao Dan zaštite prirode u Hrvatskoj. Pojam biološka raznolikost označava svu raznolikost života na Zemlji – staništa, populacije i gene.
Hrvatska je prema biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Uzrok tome je specifičan geografski položaj Hrvatske. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste.
Poljoprivreda je u kontekstu očuvanja prirode jedna od najvažnijih ljudskih djelatnosti. U Hrvatskoj korištene poljoprivredne površine zauzimaju otprilike četvrtinu cjelokupnog teritorija. Način gospodarenja u poljoprivredi izravno utječe na stanje prirode. Poljoprivrednici su kosidbom, napasanjem stoke, sijanjem usjeva, sadnjom voćaka i vinograda, razmnožavanjem sjemena i stočnog podmlatka čuvali biološku raznolikost. Održavali su genetski materijal, biljne i životinjske vrste, staništa, ekosustave i krajobraz.
Međutim, način na koji proizvodimo hranu, zbog izuzetno velikih zahtjeva proizvodnje, je promijenjen. Riječ je o intenzivnoj proizvodnji, odnosno potrebi za većim urodom po hektaru poljoprivredne površine. Jedan od načina dobivanja većeg uroda na manjoj poljoprivrednoj površini je primjena gnojiva i pesticida. Prekomjernom uporabom gnojiva i pesticida smanjujemo biološku raznolikost poljoprivrednih površina i povećavamo zagađenost tla, rijeka i jezera.
Pesticidi su kemikalije koje čovjek primjenjuje kako bi uništio plijesni, biljke, kukce ili životinje koji se s njim natječu za hranu ili predstavljaju opasnost. Broj primjenjivih pesticida, koji djeluju ciljano na određen organizam te brzo nestaju iz okoliša je vrlo malen. Drugi problem povezan s pesticidima odnosi se na nalaženje njihovih ostataka u hrani. Hrana je osnovna ljudska potreba, ne smije biti zagađena i mora biti dostupna te imati pristupačnu cijenu. U kojoj mjeri će pesticidi utjecati na zdravlje ljudi ovisi o: učestalosti izloženosti pesticidu, načinu ulaska u ljudsko tijelo, njegovoj otrovnosti, načinu primjene, temperaturi okoline kod primjene i nepridržavanju uputa pri korištenju.
Širok plodored s nekoliko, po mogućnosti više od četiri do pet kultura iz različitih porodica, povećava raznolikost vrsta na oranicama, smanjuje potrebu za korištenjem pesticida te poboljšava plodnost tla. Mješovita poljoprivredna gospodarstva s biljnom i stočarskom proizvodnjom u načelu imaju veću bioraznolikost nego ona koja uzgajaju samo bilje ili stoku. Zelena gnojidba, unatoč brojnim prednostima, u Hrvatskoj se rijetko primjenjuje. Neke od prednosti zelene gnojidbe su: poboljšanje strukture tla, sprječavanje ispiranja hraniva i razvoja bolesti, smanjenje potrebnih količina gnojiva, suzbijanje korova, sprječavanje isušivanja tla tokom ljetnih mjeseci, korištenje biljke kao krmivo i dr. Redovita kosidba ili ispaša travnjaka odgovarajućim brojem stoke, uz povremeno ručno ili mehaničko uklanjanje drvenastih biljaka, najbolji je način očuvanja bioraznolikosti na travnjacima te jedini koji može spriječiti njihovo zarastanje. Sve agrotehničke mjere koje smanjuju uporabu pesticida i mineralnih gnojiva pridonose očuvanju bioraznolikosti.
Postoji snažna poveznica između našeg zdravlja i dobrobiti, te hrane. Hrana je osnovna ljudska potreba, ne smije biti zagađena i mora biti dostupna te imati pristupačnu cijenu. U Europi se baca između 30 % i 40 % ukupno proizvedene hrane. Uzalud trošimo zemlju, vodu i energiju za proizvodnju hrane koju na kraju ne iskoristimo.
Očuvanje prirode nije zapreka gospodarstvu. Ekonomske koristi od očuvane prirode su brojne, a nazivamo ih uslugama ekosustava. Primjerice, jedna od usluga ekosustava je oprašivanje biljaka. Pčele svojim oprašivanjem omogućuju razvoj plodova. Životinjsko oprašivanje direktno je odgovorno za između 5 i 8 % ukupne svjetske poljoprivredne proizvodnje. Znanstvenici su dokazali smanjenje broja pčela što za posljedicu može imati smanjen urod voća i povrća što stvara dodatan pritisak na svjetsko tržište hrane čije su potrebe sve veće i veće. Mogući uzroci smanjenja broja pčela uključuju gubitak staništa, pesticide, zagađenje, invazivne vrste, patogene i klimatske promjene. Glavni cilj Europske strategije o bioraznolikosti 2020 je zaustaviti gubitak bioraznolikosti i degradaciju usluga ekosustava.
Očuvanje biološke raznolikosti zadaća je svakoga od nas jer savjesnim i odgovornim ponašanjem možemo uvelike doprinijeti kvaliteti našeg života, ali i budućih generacija.
Primjeri svakodnevnih aktivnosti koje doprinose očuvanju bioraznolikosti i našem zdravlju:
- Smanjite potrošnju mesa
- Jedite i kupujte sezonsku hranu
- Kupujte lokalnu hranu
- Smanjite rasipanje hrane
- Kompostirajte ostatke hrane
- Smanjite pakiranje hrane pomoću ambalaže za višekratnu uporabu
- Izbjegavajte plastiku za jednokratnu uporabu kao što su plastične slamke, šalice za kavu, plastični pribor za jelo, posude ili plastične boce s vodom
- Promovirajte lokalne i autohtone poljoprivredne kulture
Čuvajmo prirodu, jedimo zdravo i čuvajmo naše zdravlje!