Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka na prvi dan proljeća i to je prilika da se svi podsjetimo na važnost očuvanja šuma. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dani proljeća slavi kao Svjetski dan šuma.
Svjetski dan šuma obilježava se 21. ožujka na prvi dan proljeća i to je prilika da se svi podsjetimo na važnost očuvanja šuma. Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dani proljeća slavi kao Svjetski dan šuma. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala ovu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.
Šume pokrivaju trećinu kopnene površine planete Zemlje, biološki su najraznovrsniji ekosistemi na kopnu, u kojima obitava više od pola kopnenih vrsta životinja, biljaka i insekata. Osim što su od iznimne važnosti u našoj borbi protiv klimatskih promjena, šume doprinose ravnoteži kisika, ugljik-dioksida i vlage u zraku, štite riječna područja i izvorišta voda.
Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas globalno ugrožene uslijed lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Prema podacima UN-a, godišnje se uništi oko 13 milijuna hektara šume, a 12-20 % emisija stakleničkih plinova u svijetu, koji prouzrokuju klimatske promjene, izazvano je upravo krčenjem šuma. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika.
U Republici Hrvatskoj šume zauzimaju 47% teritorija, 95% šumskih sastojina ima prirodni sastav što je rijetko i iznimno vrijedno i na svjetskoj razini. Geografski položaj Hrvatske na granici eurosibirsko‐sjevernoameričke i mediteranske regije uvjetovao je iznimnu raznolikost staništa sa čak 105 tipova šumskih zajednica (prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa). Izrazito bogatu biološku raznolikost iskazuju poplavne šume hrasta lužnjaka (uz rijeke Savu i Dravu) u kojima se uz mnoge ostale ptičje vrste gnijezde i vrste ugrožene na europskoj razini ‐ štekavac, orao kliktaš i crna roda.
Od najranije povijesti zaštićenih područja u Hrvatskoj, šume su bile u središtu interesa zaštite što je doprinjelo visokom stupanju očuvanosti šuma i njihovih velikih kompleksa. U Hrvatskoj danas ima 35 posebnih rezervata šumske vegetacije i njihov je osnovni cilj zaštite očuvanje šumskih ekosustava.