Zaštićeni dijelovi prirode

Priroda i dijelovi prirode od interesa su za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Zaštita prirode provodi se očuvanjem bioraznolikosti, krajobrazne raznolikosti, georaznolikosti te zaštitom dijelova prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode ( „Narodne novine“, 80/13, 15/18). Temeljni dokumenti zaštite prirode su Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske (NN 72/2017).

Zaštićeni  dijelovi prirode prema Zakonu o zaštiti prirode su zaštićena područja prirode, zaštićene vrste te zaštićeni minerali i fosili.

 

Zaštićena područja prirode

Ovisno o stanju izmijenjenosti prirode, namjeni, dopuštenim djelatnostima i zahvatima područja prirode proglašavaju se zaštićenima u kategorijama: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture. Unutar navedenih kategorija zaštite razlikujemo zaštićena područja od državnog značenja kojima pripadaju strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode te zaštićena područja od lokalnog značenja u ostalim kategorijama zaštite. Zaštićena područja upisuju se u Upisnik zaštićenih područja, a mogu se prekogranično povezivati sa zaštićenim područjima druge države.

 

Zaštićene vrste

Sve zaštićene divlje vrste u Republici Hrvatskoj su prema Zakonu o zaštiti prirode strogo zaštićene. Razlog proglašavanja pojedine divlje vrste strogo zaštićenom može biti ugroženost zavičajne divlje vrste, uska rasprostranjenost (endemske vrste), propis Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih biljnih i životinjskih vrsta ili odredbe međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka. Strogo zaštićene vrste proglašavaju se pravilnikom.

 

Minerali i fosili

Minerale i fosile koji su značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, ili obrazovnog i znanstvenog značenja utvrđuje i rješenjem proglašava zaštićenima nadležno Ministarstvo.

 

Sukladno navedenom zakonu Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko-podravske županije obvezna je provoditi aktivnosti zaštite, održavanja, promicanja zaštićenih područja, praćenja stanja prirode (monitoring), nadzora nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 u Virovitičko-podravskoj županiji.

Pristup  Hrvatske Europskoj uniji podrazumjevao je usklađivanje zakonodavstva s relevantnim direktivama i uredbama EU ( Direktiva o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, Direktiva o očuvanju divljih ptica, CITES Uredbama itd.) prilikom čega je Nacionalna ekološka mreža proglašena 2007. godine postala sastavni dio ekološke mreže Europske unije NATURA 2000.

Usporedba stanja zaštite prirode u Republici Hrvatskoj sa drugim europskim zemljama dovodi do zaključka kako uspjevamo pratiti europsko zakonodavstvo. Jačanje institucionalnog okvira i izdvajanje sredstava za zaštitu prirode u svrhu provedbe zakona i ostvarivanje ciljeva Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske, obveza je koja proizlazi iz članstva u Europskoj uniji, a ujedno i jedini način da se očuva prirodno bogatstvo Hrvatske za buduće generacije.

ZAŠTIĆENA PODRUČJA U VIROVITIČKO-PODRAVSKOJ ŽUPANIJI

Kategorije zaštite

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18) utvrđuje devet kategorija zaštićenih područja.

Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od međunarodno priznatih IUCN-ovih kategorija zaštićenih područja.

 

U tablici su prikazane kategorije zaštićenih područja, njihova namjena i tko ih proglašava.

 

Kategorija zaštite Namjena Razina upravljanja Proglašenja
Strogi rezervat očuvanje izvorne prirode, praćenje stanja prirode te obrazovanje državna i županijska Vlada RH
Nacionalni park očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna državna Hrvatski Sabor
Posebni rezervat očuvanje radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, a osobitog je znanstvenog značenja državna, županijska, općinska, gradska Vlada RH
Park prirode zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, turističko-rekreacijska namjena državna Hrvatski Sabor
Regionalni park zaštita krajobrazne raznolikosti, održivi razvoj i turizam županijska predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave
Spomenik prirode ekološka, znanstvena, estetska ili odgojno-obrazovna županijska i općinska predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave
Značajni krajobraz zaštita krajobrazne  vrijednosti  i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija županijska i općinska predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave
Park-šuma očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti, odmor i rekreacija županijska, općinska i gradska Predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave
Spomenik parkovne arhitekture očuvanje umjetno oblikovanog  prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost županijska predstavničko tijelo nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave

Prirodne vrijednosti

  1. Posebni rezervat šumske vegetacije – Sekulinačke planine
  2. Park prirode Papuk
  3. Geološki spomenik prirode – Rupnica
  4. Spomenik prirode hrastovi u Djedovici – Dva stara hrasta kitnjaka
  5. Značajni krajobraz – Močvarno stanište Vir
  6. Značajni krajobraz – Širinski otok
  7. Značajni krajobraz – Jelkuš
  8. Značajni krajobraz – Križnica
  9. Park šuma Jankovac
  10. Spomenik parkovne arhitekture – Stari park oko dvorca u Virovitici
  11. Spomenik parkovne arhitekture – Park u Slatini
  12. Spomenik parkovne arhitekture – Park u Suhopolju
  13. Spomenik parkovne arhitekture – Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi
  14. Mamutovac u Slatini
  15. Regionalni park Mura – Drava

    Natura 2000 područja Virovitičko-podravske županije

POP područja:

Bilogora i Kalničko gorje (HR1000008)

– Prevladavajuća staništa na ovom brdskom području su prostrane šume hrasta i graba te šume bukve. Podnožje je prekriveno livadama, uključujući i vlažne livade u dolinama potoka, obradivim površinama i intenzivno obrađivanim poljoprivrednim zemljištima. Ovo područje je vrlo bitno jer je uz POP Papuk jedino područje u Hrvatskoj gdje gnijezdi patuljasti orao (Hieraaetus pennatus). Na ovom području nalazimo i značajan dio populacije crvenoglavog djetlića (Dendrocopos medius), crne žune (Dryocopus martius), bjelovrate muharice (Ficedula albicollis) i male muharice (Ficedula parva).

Ribnjaci Grudnjak i Našice (HR1000011)

– Područje se sastoji od dva velika kompleksa šaranskih ribnjaka s dobro razvijenom emergentnom i plutajućom vegetacijom. Vlažne šume hrasta lužnjaka (Quercus robur) protežu se sve od Čađavačkog luga pa do Koške. Vrlo je važno gnjezdilište ptica vodarica, ali i ptice na migraciji koriste ove komplekse kao mjesto za odmor i hranjenje. Budući da se ribnjaci većinom ne smrzavaju tijekom hladnog vremena mnoge vrste ptica ovdje i prezimljavaju. Ovo područje je izuzetno važno gnjezdilište za bjelobradu čigru (Chlidonias hybrida), čaplju dangubu (Ardea purpurea), gaka (Nycticorax nycticorax), bukavca (Botaurus stellaris) i veliku bijelu čaplju (Ardea alba). U aluvijalnim šumama hrasta koje okružuju ribnjake gnijezdi orao štekavac (Haliaeetus albicilla), crna roda (Ciconia nigra) i crna lunja (Milvus migrans).

Taložnice Virovitičke šećerane (HR1000012)

– Industrijske lagune rafinerije šećera koriste se između kasnog ljeta i zime. U proljeće i rano ljeto ove lagune su vrlo produktivne sa visokom biomasom planktona i kukaca te predstavljaju povoljno stanište za vlastelicu (Himantopus himantopus). Na ovom području gnijezdi najznačajnija populacija vlastelice (22% nacionalne populacije) u kontinentalnoj Hrvatskoj. Vrijednost ove lokacije izravno ovisi o tehnologiji proizvodnje rafinerije šećera.

Papuk (HR1000040)

– Šumska vegetacija prekriva više od 96% ovog područja. Područje je bogato brojnim izvorima i potocima. POP Papuk se uglavnom preklapa sa Parkom prirode Papuk, osim dodatne površine vlažnih livada na jugozapadnim padinama Papuka gdje nalazimo kosca (Crex crex). Karakteristična su tri visinska pojasa: pojas hrasta kitnjaka (Quercus petraea), pojas bukve (Fagus sylvatica) te pojas bukve i jele (Abies alba). Prevladavaju bukove šume, uključujući i stare sastojine sa obilježjima prašume. Vrste ptica koje su uočene samo u pojasu bukve i jele indiciraju da postoji izolirana planinska zajednica ptica na ovom području. POP Papuk je uz POP Bilogora i Kalničko gorje jedino mjesto u Hrvatskoj gdje gnijezdi patuljasti orao (Hieraaetus pennatus), također jedno je od dva mjesta u Hrvatskoj gdje nalazimo više od 15% reproduktivne populacije bjelovrate muharice (Ficedula albicollis). Područje sadrži i 33% nacionalne populacije goluba dupljaša (Columba oenas).

Gornji tok Drave (HR1000014)

– Područje obuhvaća gornji dio toka rijeke Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja). Ovo je jedino ekstenzivno područje u Hrvatskoj sa dobro razvijenim šljunčanim obalama, sprudovima i otocima. Riječni sustav obuhvaća mnoge manje pritoke, mrtvaje, bare i šljunčare. Područje također obuhvaća šumu hrasta lužnjaka Repaš, riječne šume vrba i topola i poljoprivredna zemljišta. POP Gornji tok Drave dio je Regionalnog parka Mura-Drava i prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Najvažnije je mjesto u kontinentalnom dijelu Hrvatske za gniježđenje male čigre (Sternula albifrons) i crvenokljune čigre (Sterna hirundo). Obje vrste uveliko ovise o staništima šljunčanih riječnih obala i otoka pa tako u nekim godinama gniježđenje uopće nije zabilježeno. Područje sadrži i 33% nacionalne gnijezdeće populacije modrovoljke (Luscinia svecica) koja u Hrvatskoj gnijezdi samo na području Drave i Dunava, zatim 52% nacionalne gnijezdeće populacije male prutke (Actitis hypoleucos) visoko povezane sa staništima riječnih šljunčanih obala i otoka. Bregunica (Riparia riparia) gnijezdi u neuređenim pjeskovitim riječnim obalama.

Srednji tok Drave (HR1000015)

– Područje obuhvaća srednji dio toka rijeke Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca). Na području nalazimo dobro razvijena riječna staništa s pješčanim obalama, sprudovima i otocima, vertikalne, erodirane i gole riječne obale te mrtvaje i bare. Oko rijeke nalaze se poplavne šume i oranice sa raštrkanim pašnjacima. Dio je Regionalnog parka Mura-Drava i Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav. Područje je značajno za modrovoljku (Luscinia svecica), malu prutku (Actitis hypoleucos) te bregunice (Riparia riparia).

 

POVS područja:

Potoci oko Papuka (HR2001329)

– Hidrologija Papuka vrlo je bogata površinskim i podzemnim vodama. Od potoka i rijeka usmjerenih prema slivu rijeke Save značajne su: Brzaja, Stražemanka, Veličanka, Dubovčanka, Vetovka i Kutjevačka rijeka. Slivu Dunava gravitiraju Voćinska, Vojlovica, Kovačica, Pištanska i Radlovačka rijeka. Brojni planinski potoci stanište su određenim vrstama riba, vodozemaca i gmazova. Područje podržava značajnu populaciju vidre (Lutra lutra), bitno je za konzervaciju potočnog raka (Austropotamobius torrentium) i obične lisanke (Unio crassus) u Kontinentalnoj biogeografskoj regiji. U ovim vodama nalazimo i potočnu mrenu (Barbus balcanicus).

Papuk (HR2000580)

– Papuk zajedno s Krndijom daje jedinstven oblik jednog reljefa i krajolika. Gorje se pruža u smjeru od zapada prema istoku. Kao značajne točke, naglasak se stavlja na vrhove Točak (887 m), Papuk (953 m), Ivačku glavu (913 m), Češljakovački vis (820 m) i Kapovac (792 m) koji su kontinuirano rašireni i imaju funkciju vodenog separatora brojnih pritoka između rijeke Drave na sjeveru i rijeke Save na jugu. Gorja su većinom prekrivena šumom što ih izdvaja od okolnog krajolika. Autentične šume dobro su očuvane, a posebnu vrijednost imaju šume panonske bukve i jele u višim predjelima. Špilja Uviraljka predstavlja jedno od najvažnijih mjesta za hibernaciju šišmiša, to je jedini poznati hibernakulum močvarnog šišmiša (Myotis dasycneme) u Hrvatskoj. Jedno od najvećih mjesta za hibernaciju velikog potkovnjaka (Rhinolophus ferrumequinum) u Kontinentalnoj biogeografskoj regiji, a područje je bitno i za ostale vrste šišmiša poput: velikog šišmiša (Myotis myotis), malog potkovnjaka (Rhinolophus hipposideros) i riđeg šišmiša (Myotis emarginatus). Jedino je mjesto na kojem je zabilježen leptir bijela riđa (Nymphalis vaualbum), a važno je područje i za kiseličinog vatrenog plavca (Lycaena dispar). Žuti mukač (Bombina variegata), žaba koja se u slučaju opasnosti okreće na leđa i pokazuje svoj upozoravajuće obojan trbuh, također je zabilježena na ovom području. Vrlo je bitno područje za saproksilne kornjaše poput velike četveropjegave strizibube (Morimus funereus), običnog jelenka (Lucanus cervus) i alpske strizibube (Rosalia alpina). Jedino je i nalazište biljke velika sasa (Pulsatilla grandis) u Panonskom dijelu Hrvatske.

 

Ilova (HR2001216)

– Rijeka Ilova lijeva je pritoka rijeke Lonje, a ušće se nalazi u Parku prirode Lonjsko polje. Ilova je vrlo bitna za područje Moslavine, budući da ovaj kraj opskrbljuje pitkom vodom visoke kvalitete. Važno je stanište za crvenog mukača (Bombina bombina), vidru (Lutra lutra), a podržava i značajnu populaciju dabra (Castor fiber). Značajno je područje i za ribe poput gavčice (Rhodeus amarus), bolena (Aspius aspius), bjeloperajne krkuše (Romanogobio vladykovi), zlatne nežice (Sabanejewia balcanica) i dunavske paklare (Eudontomyzon vladykovi).

Ribnjak Grudnjak s okolnim šumskim kompleksom (HR2001085)

– Veliki kompleks šaranskih ribnjaka sa dobro razvijenom emergentnom i plutajućom vegetacijom te poplavnim šumama hrasta lužnjaka (Quercus robur). Važno je stanište za vodozemce poput crvenog mukača (Bombina bombina) i velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus). Područje je važno i za strogo zaštićenu vrstu sisavaca, vidru (Lutra lutra). Stanišni tipovi značajni za EU koje nalazimo na ovom području su: Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea, Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli i Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae).

Županijski kanal (Gornje Bazje – Zidina) (HR2001006)

– Područje se nalazi sjeveroistočno od grada Virovitice. Osobito je važno za zaštitu ugrožene vrste riba, crnke (Umbra krameri). Ova vrsta ubraja se u najugroženije i najranjivije vrste riba dunavskog slijeva (Bernska konvencija), prije svega zbog intenzivnog i konstantnog uništavanja njezinih prirodnih staništa. Glavne prijetnje za ovu vrstu u Hrvatskoj su fragmentacija i nestanak močvarnih staništa te nestanak prirodnog ciklusa poplavljivanja nužnog za opstanak i širenje crnke.

 

Stari Gradac – Lendava (HR2001004)

– Lokalitet obuhvaća dio toka rijeke Lendave, kanal za navodnjavanje Gakovac (južno od sela Rogovac) i kanal Šušulić. Dobro je razvijena emergentna i plutajuća vegetacija. Područje je uglavnom okruženo obradivim površinama, a u nekim dijelovima i priobalnom vegetacijom. Sjeverni dio zaštićen je u sklopu Regionalnog parka Mura-Drava. Značajno je kao stanište crnke (Umbra krameri).

Bilogora (HR2001281)

– Bilogoru obilježavaju niska prostrana brda na sjeveru Hrvatske. Sastoji se od niza humaka i brežuljaka, kratkih niskih zaobljenih grba i glava te se proteže duž jugozapadnog ruba Podravine, u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Dužine je oko 80 km, a najviši vrh je Rajčevica (309 m). POVS Bilogora ne obuhvaća cijelo područje Bilogore, već samo mali dio zapadno od Virovitice. Značajno je stanište leptira danja medonjica (Euplagia quadripunctaria) i žabe žuti mukač (Bombina variegata). Stanišni tipovi značajni za EU koje nalazimo na ovom području su: Bukove šume Asperulo-Fagetum, Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) i Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion).

Starogradački Marof (HR2001005)

– Područje je uglavnom pokriveno obradivim poljoprivrednim površinama i mjestimice šumarcima. Obuhvaća i umjetno jezero u blizini Starogradačkog Marofa, smješteno na bivšem vodotoku rijeke Lendave. Dobro je razvijena emergentna i plutajuća vegetacija te predstavlja jedno od vrlo rijetkih nalazišta ribe crnke (Umbra krameri).

Srednji tok Drave (HR5000015)

– Područje obuhvaća srednji dio toka rijeke Drave (od Terezinog polja do Donjeg Miholjca). Na području nalazimo dobro razvijena riječna staništa s pješčanim obalama, sprudovima i otocima, vertikalne, erodirane i gole riječne obale te mrtvaje i bare. Oko rijeke nalaze se poplavne šume i oranice sa raštrkanim pašnjacima. Značajno područje za vodozemce poput velikog vodenjaka (Triturus carnifex) i velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus), područje predstavlja i hibridizacijsku zonu ove dvije vrste. Stanište je ugrožene barske kornjače (Emys orbicularis), a podržava i brojne vrste riba: bolen (Aspius aspius), vijun (Cobitis elongatoides), Balonijev balavac (Gymnocephalus baloni), sabljarka (Pelecus cultratus), plotica (Rutilus virgo), crnka (Umbra krameri), gavčica (Rhodeus amarus), veliki vretenac (Zingel zingel). Od ukupne nacionalne populacije zaštićenog školjkaša obične lisanke (Unio crassus), 10% se nalazi na ovom području. Važno je stanište i mnogih sisavaca poput vidre (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber).

 

Gornji tok Drave (HR5000014)

– Područje obuhvaća gornji dio toka rijeke Drave (od Donje Dubrave do Terezinog polja). Ovo je jedino ekstenzivno područje u Hrvatskoj sa dobro razvijenim šljunčanim obalama, sprudovima i otocima. Riječni sustav obuhvaća mnoge manje pritoke, mrtvaje, bare i šljunčare. Područje također obuhvaća šumu hrasta lužnjaka Repaš, riječne šume vrba i topola i poljoprivredna zemljišta. Prirodni stanišni tipovi od interesa za EU zastupljeni na ovom području su: Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea, Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion, Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica¸ Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p., Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu, Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis), Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli, Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) i Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia. Važno je stanište vodozemaca poput crvenog mukača (Bombina bombina), velikog dunavskog vodenjaka (Triturus dobrogicus) i velikog vodenjaka (Triturus carnifex). Važno je područje hranjenja i noćenja šišmiša širokouhog mračnjaka (Barbastella barbastellus) i velikouhog šišmiša (Myotis bechsteinii). Važno je stanište saproksilnih kornjaša hrastove strizibube (Cerambyx cerdo) i običnog jelenka (Lucanus cervus). Na ovom području nalazimo i zaštićene vrste sisavaca poput vidre (Lutra lutra) i dabra (Castor fiber), ali i riba: bolen (Aspius aspius), piškur (Misgurnus fossilis), bjeloperajna krkuša (Romanogobio vladykov), prugasti balavac (Gymnocephalus schraetser) i mali vretenac (Zingel streber).

 

Prirodna područja koja bi u budućnosti mogla biti zaštićena u nekoj od kategorija zaštite

  1. Mrtvi dol
  2. Smutska brda
  3. Rustine
  4. Potočna dolina Rakitovac
  5. Dolina potoka Čeralinca i nastavno Vojlovica rijeke
  6. Područje oko Ružica grada
  7. Područje manastira sv. Nikolaja
  8. Zaštićeni pojas grada Virovitice na obroncima Bilogore
  9. Šuma Jasenaš
  10. Rezovačke krčevine
  11. Vidikovac Macute

 

 

 

 

 

 

Virovitica Nature

Skip to content