SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURE – SKUPINA STABALA U NOSKOVAČKOJ DUBRAVI

Upisnik zaštićenih područja – broj registra: 220

Opis granice: Skupina stabala u Noskovačkoj Dubravi, na kat. čestici broj 481/7, k.o. Noskovci (danas je to k.č.br. 287, k.o. Noskovci)

Površina: 1.24 ha

Tijelo koje je donijelo akt o proglašenju: Republički zavod za zaštitu prirode, Rješenje br. 28-1969., datum proglašenja: 03.07.1969. godine.

Međunarodni status: Rezervat biosfere od 11.07.2012. godine

Obilježja: oko školske zgrade u Noskovačkoj Dubravi nalazi se skupina stabala koja predstavlja ostatak nekadašnjeg parka oko upravne zgrade bivšeg vlastelinstva

Kategorija zaštite je predložena s obrazloženjem da Skupina stabala predstavlja „rijetkost u ovom dijelu Slavonije“. U trenutku zaštite, u perivoju je zabilježeno 27 vrsta drveća i grmlja, ali se njihova brojnost godinama smanjivala. 2015. godine, projektom Obnova krajobraza i zaštita biološke raznolikosti u okviru suradnje na području prekograničnog Rezervata biosfere (HUHR/1101/1.1.1./0005), akronim projekta: Tri rijeke = Jedan cilj, perivoj je obnovljen, vraćene su sve vrste koje su zabilježene u trenutku zaštite 1969. godine i postavljena je parkovna infrastruktura. U perivoju su zastupljene sljedeće vrste drveća i grmlja: hrast lužnjak (Quercus robur L.), topola (Populus x canescens (Aiton) Sm.), obični grab (Carpinus betulus L.), ginko (Ginkgo biloba L.), divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), javor negundovac (Acer negundo L.), javor mliječ (Acer platanoides L.), javor klen (Acer campestre L.), poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.), lipe (Tilia sp.), platana (Platanus orientalis L.), sofora (Sofora japonica L. var. pendula), tisa (Taxus baccata L.), svib (Cornus sanguinea L.), vrtni hibiskus (Hibiscus syriacus L.), mirisna borovica (Juniperus virginiana L.), kiseli ruj (Rhus typhinia Forn.), obični bor (Pinus silvestris L.), crni bor (Pinus nigra J.F. Arnold), divlja trešnja (Prunus avium L.), crna bazga (Sambucus nigra L.), carska paulovnija (Paulownia tomentosa), crni dud (Morus nigra L.), bijeli dud (Morus alba L.), drijen (Cornus mas L.) i japanska dunja (Chaenomeles japonica (Thunb.) Lindl. Ex Spach).

Virovitica Nature

Skip to content