24. kolovoz – Međunarodni dan bijele rode (Ciconia ciconia)

  • 23/08/2019

Glavni lik u brojnim pričama i basnama je upravo bijela roda. Ljudima najpoznatija i omiljena ptica simbol je velike sreće, odnosno dolaska prinove u obitelj.

Međunarodni dan bijele rode obilježava se svake godine 24. kolovoza s ciljem edukacije javnosti o mjerama zaštite ove ugrožene vrste. Ugrožena je zato što je njezin život usko povezan uz čovjeka i vlažna staništa bogata hranom. Gnijezda koja mogu težiti i 1000 kg, grade oba roditelja na krovovima kuća i gospodarskim objektima, električnim stupovima i drveću. Bijela roda se hrani na poljoprivrednim površinama i vlažnim livadama. Opstanak bijele rode ovisi o našem trudu u očuvanju prirodnih staništa i tradicijskih krajolika, koji su osobito ugroženi zahvatima isušivanja, intenzivnom poljoprivredom i uporabom pesticida, zagađenjem voda i okoliša te zapuštanjem ili prenamjenom pašnjaka i livada.

Bijela roda (Ciconia ciconia) je velika ptica močvarica,  prepoznatljivog izgleda. Glava, vrat i tijelo su bijele boje, dok je vršno perje na krilima crne boje. Visine je 100 – 110 cm, promjera krila 195 -210 cm i mase 2,3 – 4,5 kg. Duge crvene noge i dugi crveni kljun omogućuju joj lov na močvarnom tlu, vlažnim livadama i travnjacima, gdje se hrani žabama, zmijama, skakavcima, ribama, kukcima itd. Mužjaci i ženke izgledaju jednako (mužjaci su nešto krupniji), a mlade ptice imaju tamne kljunove, koji s vremenom poprimaju crvenu boju i crvenkasto – smeđe noge. Glasaju se vrlo rijetko, klepetanjem kljuna tijekom rituala snubljenja i pozdravljanja partnera pri smjeni na gnijezdu ili pokazujući zadovoljstvo dobrim obrokom. 3 do 4 mlada ptića po gnijezdu izlegu se nakon 33 dana. O svojim mladuncima oba roditelja skrbe 70 dana, nakon čega ptice postaju samostalne. Mužjak i ženka ostaju zajedno cijeli životni vijek koji najčešće iznosi oko 20 godina, a najduži zabilježen je 39 godina. U Republiku  Hrvatsku bijele rode dolaze u proljeće i ostaju do kraja ljeta, kada počinje selidba prema Africi. Odrasle i mlade rode sele zajedno u velikim jatima. Proljetna migracija roda traje od kraja veljače do početka travnja, a najveći dio jesenske migracije odvija se od sredine kolovoza do rujna. U Europi se gnijezdi između 180.000 i 220.000 parova bijelih roda, najviše u Poljskoj i Ukrajini. U Republici Hrvatskoj je brojnost bijele rode procijenjena na oko 1.300 parova.

Prema Zakonu o zaštiti prirode, bijela roda je strogo zaštićena vrsta. Zabranjeni su svi oblici namjernog hvatanja i ubijanja, namjernog uznemiravanja ptica (posebno u vrijeme razmnožavanja i migracije), namjernog uništavanja ili uzimanja jaja iz gnijezda ili legla, oštećivanje ili uništavanje područja njihova razmnožavanja ili odmaranja. Zaštićena je i međunarodnim konvencijama: Bernskom konvencijom (Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa) i Bonnskom konvencijom (Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja).

Na području naše županije,  monitoring bijele rode (prikupljanje podataka o brojnosti i rasprostranjenosti vrste) provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološkom mrežom Virovitičko – podravske županije od 2014. godine. Ove godine monitoringom je zabilježeno je  87 gnijezda bijele rode i 67 mladih roda. U svrhu prikupljanja različitih podataka važnih za razumijevanje migracije i mogućih uzroka niske stope preživljavanja bijelih roda, provodi se prstenovanje mladih bijelih roda. Ove godine Javna ustanova je provela prstenovanje 14 ptića, u suradnji sa Hrvatskom elektroprivredom, Ispostava Virovitica i ovlaštenim prstenovačem Ivanom Darkom Grlicom.

Projekt Zaštita i očuvanje bijele rode (Ciconia ciconia) na području Virovitičko – podravske županije, provodi se temeljem Ugovora o dodjeli sredstava donacije za provedbu projekta između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i ekološke mreže Virovitičko – podravske županije, a uz potporu Virovitičko-podravske županije. Na godišnju naknadu u iznosu od 700,00 kuna imaju pravo vlasnici ili korisnici objekata na kojima se nalazi gnijezdo bijele rode (naknadu nije moguće dobiti za gnijezda na stupovima), a ona je namijenjena za popravak i zamjenu krovišta zbog štete koju gnijezda čine svojom težinom i rode gniježđenjem tijekom godina.

Rode se na svom dugom putu u Afriku susreću s prirodnim preprekama, vremenskim nepogodama i s preprekama koje stvara čovjek. Brojne rode stradavaju zbog kontakta sa električnim vodovima, rotirajućim elisama vjetroelektrana, visokim antenama… Iz tih razloga, u jesen 2017. godine, Javna ustanova je u suradnji sa Virovitičko-podravskom županijom, Ministarstvom zaštite okoliša i energetike i Centrom za zbrinjavanje divljih životinja AWAP, izgradila Oporavilište za bijele rode u perivoju   Informativno – edukativnog centra – hostela Dravska priča u Noskovcima, općina Čađavica, veličine 300 m² u kojem su zbrinute rode koje su izgubile mogućnost samostalnog života u prirodi zbog različitih ozljeda. Kvalitetnom komunikacijom stanovnika naše županije, Službe 112 i djelatnika Javne ustanove, te uz pomoć Feliks-a, veterinarske prakse za male životinje iz Virovitice, omogućena je brza reakcija prilikom pronalaska ozlijeđenih roda kojima se pruža potrebna skrb i hrana.

 

Podijelite sadržaj

Virovitica Nature