Svjetski dan šuma

  • 21/03/2019

Obilježavanje Svjetskog dana zaštite šuma započelo je 1971. godine kada je na inicijativu Europske poljoprivredne konfederacije odlučeno da se prvi dan proljeća slavi kao Svjetski dan šuma. Ideju je podržala i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) smatrajući kako će ta manifestacija doprinijeti povećanju svijesti o važnosti i očuvanju šuma. Tako se više od četrdesetak godina diljem svijeta 21. ožujka slave šume i njihov doprinos cjelokupnoj ljudskoj zajednici. Ovogodišnja tema Svjetskog dana zaštite šuma glasi „Šume i obrazovanje“.

Šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj, dobra su od općeg interesa, te uživaju posebnu zaštitu države i koriste se pod uvjetima i na način koji su propisani Zakonom o šumama. Šume u Republici Hrvatskoj pokrivaju 37 % ukupne površine RH. Od toga je 81 % šuma u državnom vlasništvu, a 19 % u privatnom.

Prema vrsti drveća najzastupljenija je bukva (36%), hrast lužnjak (12%), hrast kitnjak (10%), obični grab (9%), jela (8%), poljski jasen (3%), smreka (2%) te ostale vrste (20%).  Šumama u Hrvatskoj gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja, koje se donose na razdoblje od 10 godina. Njima se utvrđuje ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšanje šuma i povećanje šumske proizvodnje.

Osim po vlasništvu, šume razvrstavamo i prema njihovoj namjeni. Prema Zakonu o šumama, šume prema namjeni mogu biti gospodarske koje se uz očuvanje i i unapređenje njihovih općekorisnih funkcija koriste za proizvodnju šumskih proizvoda, zaštitne koje u prvom redu služe za zaštitu zemljišta, voda, naselja, objekata i druge imovine te šume posebne namjene kojima pripadaju zaštićeni dijelovi prirode (strogi rezervati, nacionalni parkovi, posebni rezervati, spomenici prirode, značajni krajobrazi, park-šume).

Glavna odlika naših šuma je da su 95 % prirodne za razliku od mnogih europskih koje to nisu, što izaziva divljenje kod europskih poznavatelja šuma kada posjete hrvatske šume. Zbog intenzivne eksploatacije, u Europi su uništene autohtone šume koje su nadomještane brzorastućim vrstama, pa su tako te šume sastavljene od jedne vrste drveća koje na staništu gdje su posađene nisu autohtone, što ih čini posebno osjetljivima i ekološki manje stabilnim ekosustavima.

Općekorisne funkcije šuma očituju se osobito u zaštiti zemljišta od erozije, bujica, poplava, utjecaju na vodni režim i hidroenergetski sustav; utjecaju na plodnost zemljišta i bitnom određenju poljoprivredne proizvodnje; u utjecaju na klimu; u zaštiti i unaprjeđenju čovjekove okoline; u stvaranju kisika i pročišćavanju atmosfere; te utjecaju na ljepotu krajolika, stvaranju povoljnih uvjeta za liječenje, oporavak, odmor i rekreaciju, za razvitak turizma i lovstva.

U Virovitičko-podravskoj županiji, posebnu vrijednost imaju poplavne šume u području rijeke Drave, prepoznate i kao izuzetna vrijednost na svjetskoj razini, koja čini mozaik vrijednih tipova staništa, koja su sastavni dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav pod zaštitom UNESCO-a.

Podijelite sadržaj

Virovitica Nature